Ove godine odluka gdje će biti odlagalište radioaktivnog otpada

Bez autora
Jun 04 2012

Slovenska i hrvatska vlada ove godine trebaju odlučiti hoće li dvije države graditi zajedničko odlagalište radioaktivnog otpada ili će svaka graditi svoje. Gradnja odlagališta stajat će najmanje 50 milijuna eura, a ako se odlučimo za zajedničko njegova bi nas gradnja stajala podjednako kao da Hrvatska odluči napraviti vlastito. Osim toga u vlastitom bi uz polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz zajedničke nuklearke Krško mogli trajno zbrinuti i drugi radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj poput radioaktivnih gromobrana. Za razliku od Hrvatske, Slovenija je već predvidjela da bi se takvo odlagalište gradilo kao podzemni silos između Krškog i Brežica, a otpad spremljen u trajno skladište neće biti opasan za ljude i okoliš te će biti bolje zbrinut nego u privremenom skladištu kraj nuklearke gdje se čuva već godinama.

Ove godine odluka gdje će biti odlagalište radioaktivnog otpadaSlovenska i hrvatska vlada ove godine trebaju odlučiti hoće li dvije države graditi zajedničko odlagalište radioaktivnog otpada ili će svaka graditi svoje, rekli su čelnici Hrvatskog nuklearnog društva (HND) u četvrtak na konferenciji za novinare.

"Gradnja odlagališta stajat će najmanje 50 milijuna eura, a ako se odlučimo za zajedničko njegova bi nas gradnja stajala podjednako kao da Hrvatska odluči napraviti vlastito. Osim toga u vlastitom bi uz polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz zajedničke nuklearke Krško mogli trajno zbrinuti i drugi radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj poput radioaktivnih gromobrana", istaknuo je prof. dr. Zdenko Šimić, predsjednik HND-a i profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER).

Za razliku od Hrvatske, Slovenija je već predvidjela da bi se takvo odlagalište gradilo kao podzemni silos između Krškog i Brežica, a otpad spremljen u trajno skladište neće biti opasan za ljude i okoliš te će biti bolje zbrinut nego u privremenom skladištu kraj nuklearke gdje se čuva već godinama, kazali su Šimić i potpredsjednik HND-a prof. dr. Davor Grgić.

Prema njihovim riječima, velika nesreća u japanskoj nuklearki Fukushima je promijenila investicijske planove samo u Njemačkoj, Japanu i Švicarskoj dok brojne druge države poput Finske, SAD, Francuske, Kine, Velike Britanije, Kanade i drugih, uglavnom normalno grade ili planiraju nove nuklearke. Dva glavna razloga su relativno jeftina struja iz takvih elektrana te to što one, za razliku od termoelektrana, ne stvaraju veliku količinu stakleničkih plinova.

Čelnici HND-a su na konferenciji najavili 9. međunarodni skup "Nuklearna opcija u zemljama s malom i srednjom elektroenergetskom mrežom" koja će se od 3. do 6. lipnja održati u Zadru. Konferenciju uz HND i FER organiziraju Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost te Međunarodna agencija za atomsku energiju i Europsko nuklearno društvo. Konferencija je usredotočena na određene aspekte korištenja nuklearne energije za proizvodnju električne energije u malim i srednjim zemljama, a najavljeno je sudjelovanje više od 100 stručnjaka iz 14 država.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik